Osnovna škola fra Pavla Vučkovića Sinj

Zagrlite mališane i čitajte im barem 15 minuta!

Prizor majke ili oca na čijem krilu sjedi dijete dok mu se čita iz knjige arhetipska je slika uz koju vežemo neke od najljepših osjećaja, ali i sjećanja na vlastita djetinjstva. No, nije vrijednost ovog rituala samo emocionalna, već on potiče i razvoj kognitivnih sposobnosti, a sada, prvi put u povijesti, znanstvenici su pomoću funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI) dokazali što se točno događa.

“Jako smo uzbuđeni što možemo pokazati, prvi put u povijesti, da izlaganje čitanju djece u najranijoj dobi ima vrlo smislen i mjerljiv učinak na to kako njihov mozak procesuira priče te ujedno pomaže u predviđanju uspjeha u čitanju”, kazao je autor studije John Hutton s Cincinnati Children’s Hospital Medical Centra.

Osjećaj sigurnosti

Dr. Hutton i njegovi kolege istraživali su ovaj utjecaj na djeci u dobi od 3 do 5 godina mjereći aktivost njihova mozga te su utvrdili da je kod one djece koja su kod kuće bila više izložena čitanju zabilježena snažnija aktivacija dijelova mozga odgovornih za semantičko procesuiranje. Također, posebno jaku aktivaciju pokazali su dijelovi mozga zaduženi za mentalne slike što sugerira da vizualizacija igra ključnu ulogu prilikom slušanja, a to u konačnici pomaže djeci da kasnije lakše prijeđu sa slikovnica na knjige bez slika, objasnio je dr. Hutton.

O važnosti čitanja djeci, odnosno pričanja priči, razgovarali smo i s Tanjom Tolić, vlasnicom i glavnom urednicom portala Najbolje knjige, inače najčitanijeg portala za knjige u Hrvatskoj koji je upravo proslavio pet godina postojanja. Budući da se Tanji neprestano obraćaju i brojni roditelji, kao i tinejdžeri, s upitima za preporuke o čitanju, zamolili smo je da nam izdvoji nekoliko naslova koji bi mogli biti zanimljivi djeci i mladima.

Govoreći o važnosti čitanja djeci, Tanja smatra da njezina najvažnija dobrobit leži u činjenici da roditelji i dijete tako provode vrijeme zajedno, a time se stvara i emocionalna veza, s obzirom na to da mala djeca ne znaju čitati.
- Čitanje u maminu ili tatinu zagrljaju, u krevetiću prije spavanja, jedna je od najljepših uspomena koju djeca mogu ponijeti iz djetinjstva. Taj ritual djeci pomaže da stvore osjećaj sigurnosti, da su voljena i prihvaćena, to je prilika za maženje i razgovor. Ne manje važno, čitanje naglas pomaže djeci da razviju i govorne sposobnosti, prošire vokabular, nauče smisao riječi, a listanje slikovnica, osobito ako su interaktivne, pomaže i u razvoju motorike - kaže ona.

Pitali smo je kako uopće razvijati čitalačke navike kod najmlađih, a kako kod tinejdžera.
- Što rade roditelji, to će raditi i djeca. Ako roditelj čita, veće su šanse da će čitati i dijete, posebno ako mu roditelj čita naglas. Dovoljno je djeci čitati naglas 15 minuta dnevno, a ako im nabavite zvučne slikovnice, slikovnice koje su ujedno i bojanke, ili danas jako popularne knjige s naljepnicama, zabavljat će se i sami. Mnoga djeca koja još ne znaju sama čitati takve “interaktivne” slikovnice i knjige često ih koriste da bi sami sebi pričali priče i u tome ih treba poticati. Neka sami smisle priču pa je ispričaju vama - preporučuje Tanja Tolić koja ima još nekoliko vrijednih savjeta za roditelje.

Upišite djecu u knjižnicu

- Mislim da je odlično dijete upisati u knjižnicu i prije nego krene u školu, pa zajedno posuđivati slikovnice. Veliki broj knjižnica za najmlađe ima organizirane čitaonice, u kojima knjižničari djeci čitaju naglas, a neke organiziraju i crtaonice, pa djeca potom nacrtaju ono što su čula, dakle uči ih se da obrađuju materijal koji čuju, da ga nauče i sami prepričati, odnosno reproducirati. Ne samo da je ta vještina korisna kasnije u životu, jer ih uči artikulirati vlastite osjećaje i misli, nego je jednostavno i zabavna - smatra ona.

S obzirom na to da su današnja djeca tehnološki “pismena” od najranijih dana, da se različitim gadgetima koriste spontano, “kao da su rođena s njima”, i pomoću njih je moguće poticati čitanje. Puno je stranica s kojih se mogu besplatno skinuti audiopriče na hrvatskom, primjerice stranica Zlatna djeca, pa to djeci snimiti na računalo, roditeljev smartphone, tablet itd., predlaže Tanja Tolić, koja ipak smatra da ne bi trebalo pošto-poto siliti djecu na čitanje.

Dječaci manje čitaju

- Tinejdžerima koji nisu čitali od malena bih preporučila da za početak čitaju nešto što će im biti zabavno i uzbudljivo, filmski, nalik igrici, osobito ako su u pitanju dječaci koji tradicionalno manje čitaju od djevojčica. Stripovi su za dečke super rješenje ako nisu strastveni čitači knjiga.

U tinejdžerskoj dobi počinju i sami tražiti preporuke za čitanje, bilo od vršnjaka, knjižničara ili se javljaju nama na portal s molbom za preporuku. No, neka djeca jednostavno nisu zainteresirana za čitanje i mislim da ih ne treba siliti na to – postoje i drugi načini da se konzumira priča, odnosno dobije dobrobit priče: dobar film ili igrica u osnovi su također priča, a verbalne vještine se mogu razvijati tako da ih se potiče da prepričaju film ili igricu, objasne zašto im se sviđa, koji im je lik najdraži i sl. - kaže naša sugovornica.

Često se može čuti da aktualni popisi školskih lektira samo otežavaju razvijanje čitalačkih navika kod djece, no Tanja Tolić se samo djelomično slaže s ovom tezom.

- Popis lektire za osnovnu školu načelno je dobar. Primjerice, na njemu se Andersenove bajke i one braće Grimm, “Pinokio”, “Petar Pan”, “Čarobnjak iz Oza”, “Pipi Duga Čarapa”, “Emil i detektivi”, “Koko i duhovi” i slični klasici koje djeca i danas vole, a ubačeni su i suvremeni (domaći) naslovi koje bi djeca i sama odabrala. Problem je dio obavezne lektire u višim razredima osnovne škole, a posebno u srednjoj školi.

Mnoge od tih knjiga su zastarjele, u smislu da se današnja djeca s njihovim pričama ne mogu poistovijetiti, ili su zapravo oduvijek bile neprimjerene dobi i ukusu djeteta. Ja volim Šenou, ali mislim da su njegove “Povjestice” u 6. razredu djeci dosadne, a da ne govorim o “Alkaru” Dinka Šimunovića ili “Srebrnim sviralama” Dragutina Tadijanovića u 8. razredu. Takva lektira se u principu ne čita, nego prepisuje, pa zaista ne vidim njezinu svrhu. Za mnogu djecu obavezna lektira čitanje pretvara u mučenje.

Čini mi se da bi bilo mnogo pametnije odrediti im da pročitaju 5 do 10 knjiga godišnje, ovisno o dobi, a neka sami biraju što će čitati i onda, recimo, drugoj djeci u razredu prezentiraju zašto je baš ta knjiga super - predlaže ona.
siniša jović

Za djecu od 0 do 6-7 godina

Napomena: Ovo je razdoblje života u kojem se djeca najbrže razvijaju. Na početku, dok su djeca još bebe, u osnovi je nebitno što se čita, jer dijete je tu usmjereno na glas roditelja kao znak prisutnosti – može mu se pjevati, tepati ili čitati, bitno je da se osjeća toplina i ljubav u glasu, i super je kad je glas povezan s dodirom, maženjem. Dobro je početi sa slikovnicama u kojima su crteži jasni i šareni, teksta je malo, a slova su velika. Primjerice, interaktivnim slikovnicama (dijete stišće gumbiće koji proizvode zvukove povezane s radnjom), a kasnije brojalicama i pjesmicama (djeca to jako brzo nauče napamet i rado ponavljaju, a dobrobit je što poboljšavaju govorne vještine). Potom dolaze slikovnice s više teksta (kao i bojanke, crtanke, slikovnice s naljepnicama koje poboljšavaju motoriku). One imaju klasičnu priču, a odlično je ako se uz slikovnicu nalazi i CD, pa dijete može slušati priču i radnju pratiti gledajući ilustracije u slikovnici.

1. Pikov rođendan Eric Hill (Mozaik knjiga)
Zvučna slikovnica o Piku, simpatičnom psiću o kojem je snimljen i crtić. Dijete pritiskanjem tipki na knjizi povezuje radnju i zvuk

2. Mi smo djeca vesela (Naša djeca)
Jedna iz edicije veselih slikovnica s poznatim dječjim pjesmicama i brojalicama. Koriste ih tete u vrtiću, a dijete će ih brzo naučiti napamet

3. Snježno kraljevstvo grupa autora (Egmont)
Djevojčice luduju za svime što ima veze s istoimenim crtićem. Knjiga sadrži priču, bojanku, ima zadatke i naljepnice. Verzija za dečke je slikovnica “Auti”.

Za djecu od 6-7 do 12 godina

Napomena:
Ovo je možda i najzahtjevnija faza jer dijete treba usmjeriti da samo počne čitati. Dobre su sve vrste knjiga koje su ilustrirane, u kojima su priče kratke, uzbudljive, zabavne, a odlični su i stripovi.

1. Sve je to obitelj!
Alexandra Maxeiner i Anke Kuhl (ArTresor naklada)
Duhovita slikovnica koja djecu uči kakve sve vrste obitelji postoje. Poučno i pametno, a djecu će naučiti toleranciji prema drugačijima. Preporučljivo da čitaju s roditeljima.

2. Gregov dnevnik
Jeff Kinney (Algoritam)
Serijal iznimno popularnih knjiga za djecu o neobičnom osnovnoškolcu. Dosad je prevedeno pet knjiga, a djeci se sviđaju jer su “išarane” crtežima.

3. Prdoprah doktora Proktora
Jo Nesbø (Fokus komunikacije)
Majušni Mrva vatrenocrvene kose useli se u Topovsku ulicu i sretne Lisu i gotovo ludog profesora. Od 14. svibnja počinje se prikazivati i istoimeni film.

Za mlađe tinejdžere (12+, do polaska u srednju školu)

1. Serijal Harry Potter
J. K. Rowling (Algoritam)
Uzbudljiva priča o malom čarobnjaku osvojila je djecu diljem svijeta i ne silazi s bestseler lista. Vole ga i djevojčice i dječaci.

2. Povratak vitezova
Borna Lulić (Planetopija)
Uzbudljiva priča o dječaku Arturu, njegovoj razrednoj kolegici Marijeti te velikom čarobnjaku Merlinu koji ih vodi kroz životne izazove i pustolovine

3. Serijal Različita
Veronica Roth (Naklada Ljevak)
Za tinejdžere koji su već okupirani prvim ljubavima, distopijski roman o svijetu budućnosti u kojem se djeca dijele u kaste.

Izvor:slobodnadalmacija.hr