Osnovna škola fra Pavla Vučkovića Sinj

Ivan Gundulić najpoznatiji je hrvatski barokni pjesnik. Njegovo je značenje osobito bilo isticano u 19. stoljeću, u doba buđenja nacionalne svijesti.

Rođen je u Dubrovniku, 8. siječnja 1589. godine. Bio je tihe i mirne ćudi, zatvoren u sebe, misaon, duboko religiozan i zaokupljen brigama za budućnost svojega grada – Republike. Svoj kratki životni vijek proživio je u rodnom gradu, u kojem se školovao i gdje je obnašao – kao plemić – redom sve dužnosti koje su po običaju Dubrovačke Republike obnašali svi sinovi njegova – aristokratskog – staleža.

Književni je rad Gundulić počeo u drugom desetljeću 17. stoljeća prevodeći i prerađujući talijanske mitološke drame i pjevajući ljubavnu poeziju. Od tog mladenačkoga rada sačuvale su se tek četiri drame s temama iz grčke mitologije ili talijanske epike (Arijadna, Prozerpina ugrabljena, Dijana i Armida). U tim dramama važnu ulogu ima ne samo dramski tekst nego i glazba i scenski pokret, a nazivamo ih melodramama ili libretističkim dramama.

Prvo Gundulićevo objavljeno djelo prepjevi su sedam pokajničkih psalama Davidovih Pjesni pokorne kralja Davida (Rim 1621.), a zajedno s njima objavljena je i pjesma Od veličanstva Božjijeh, originalno Gundulićevo djelo u kojem se opjevava veličina Božanskog bića.

Piše i drame i  poeme, kao što je i njegova poznata drama u stihu Dubravka, pastirska igra prikazana prvi put 1628. u Dubrovniku. Često se izvodila u hrvatskim kazalištima. Uglazbili su je Ivan Zajc, Antun Dobronić, Jakov Gotovac i Ivo Malec. Poznati stihovi, gdje veliča slobodu Dubrovnika, a poznata kao Himna slobodi:

O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga višnji nam bog je do,
uzroče istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
ne mogu bit plata tvoj čistoj ljepoti!

Još dva poznata djela Suze sina razmetnoga i Osman, povijesno-romantični ep, u kojemu su opjevani tada aktualni politički događaji (vladavina turskog sultana Osmana II.) koji je već u prvoj polovici 19. stoljeća zauzeo mjesto klasičnog djela hrvatske književnosti.

Pripovijedajući o povijesnu svijetu dramatično, ali i lirski, s mnogo refleksija o pitanjima ljudske egzistencije, Gundulićev je Osman, uz Marulićevu Juditu, klasično epsko djelo hrvatske književnosti.

Umro je na današnji dan 1638. godine u Dubrovniku.