Osnovna škola fra Pavla Vučkovića Sinj

Znanstvenici s University College London proveli su dva eksperimenta na grupi od 160 sudionika raspoređenih u anonimne parove u kojima je jedna osoba odlučivala o davanju elektrošokova kako sebi tako i drugoj osobi, a druga je samo pasivno primala elektrošokove.

U prvom eksperimentu osoba s aktivnom ulogom odlučivala je hoće li za više ili manje novca davati više ili manje elektrošokova, kako sebi tako i pasivnoj osobi, a nije postojala mogućnost da ne daju elektrošokove.

Iako je osoba s aktivnom ulogom uvijek zarađivala, bilo da je davala elektrošokove sebi ili drugoj osobi, istraživanje je pokazalo da je sama bila spremna pretrpjeti više kako bi zaradila više, ali je istodobno birala opciju nanošenja manje bola drugoj osobi iako joj je to nosilo manju zaradu.

I u drugom eksperimentu pokazalo se isto.

Osoba koja je donosila odluke bila je spremnija platiti više novca kako bi drugu osobu poštedjela većeg broja elektrošokova nego da za sebe umanji broj elektrošokova.

Znanstvenici su utvrdili kako je ocjena ispitanika s aktivnom ulogom da je sposobnija trpjeti bol od pasivne osobe samo dio objašnjenja jer su otkrili da je najaltruističnijim osobama trebalo najviše vremena da donesu odluku u situaciji u kojoj su znale da će elektrošok pogoditi drugu osobu umjesto nje same.

Ispitanici sa subkliničkim psihopatskim osobinama najbrže su nanosili bol drugima.

Altruizam je naklonost i ponašanje kojem je cilj pomaganje drugome u kojem se ne očekuje neka vrsta nagrade od drugih.

To je ono ponašanje koje se obično opisuje kao “nesebično” jer su interesi drugih stavljeni iznad vlastitih interesa.

Altruistični postupci su svjesni i sadrže namjeru da se nekome pomogne i zahtijevaju određeno žrtvovanje ili odricanje. Stoga bi altruističko ponašanje bio jedna posebna vrsta prosocijalnog ponašanja.

Altruizam je suprotnost sebičnosti (egoizmu).

http://hr.wikipedia.org

Biti dobar postalo je malo deplasirano u današnjem svijetu, nažalost. No, djeca od 9 do 12 godina izgleda da još uvijek imaju prilično idealističnu sliku o svijetu oko sebe, pokazalo je istraživanje Sveučilišta California u Riversideu.

Naime, u toj se dobnoj skupini najviše cijene djeca koja su dobra prema drugima i uvijek su spremna pomoći. Ta su djeca, kaže se u rezultatima istraživanja, ujedno i sretnija od drugih.

Promatrano je preko 400 djece u toj dobi, nasumično raspoređeno u dvije grupe. U prvoj su radili dobra djela, a u drugoj su samo bilježili lijepa mjesta koja su posjetili tijekom proteklog tjedna.

Nakon četiri tjedna napravljena je evaluacija postignutog, pa su djeca odgovarala na pitanja o sreći, što je rezultiralo daleko većim brojem pozitivnih odgovora u prvoj grupi. Kako je trebalo napisati i s kim bi željeli zajedno raditi zadaće, pokazalo se da su najpopularnija djeca koja su radila dobra djela.

Ljubaznost i pomaganje su dobri za vas

Te osobine jačaju samopouzdanje i imunitet, a kad ih ignorirate, postajete nesretni i bolesni

Dobrota je od vitalnog značaja za opstanak i napreda svake zajednice, kažu rezultati američkog istraživanja koje je analiziralo društvo od antike do danas. Prema njima, neke evolucijske enigme mogu se objasniti upravo pomaganjem drugima i dobrotom. 

Poznato je da se osobe crvene kad lažu ili kad im je neugodno, što je samo jedan od dokaza da se zapravo radi o ponašanju koje nam nije ugrađeno. Znanstvenici ističu da je zapravo ta ljudska osobina trebala izumrijeti, no život u zajednici je bio presudan za opstanak, jer ljudi žele znati tko je dobar, a tko loš. 

Ljubaznost je korisna i za zdravlje pojedinca, kaže se u obrazloženju rezultata, jer ljudi koji svakom strancu pridrže vrata sretniji su mjesec dana dulje od onih koji to naprave samo jednom.

Problem je kad se nalazimo u grupama, jer smo u tom slučaju manje skloni pomoći, ali na taj način štetimo svom samopouzdanju i imunitetu. Oni koji redovito pomažu drugima imaju bolje mentalno zdravlje i manju mogućnost razvoja depresije, a uz to će rjeđe obolijevati od kroničnih bolesti. 

Fiziološki gledano, geni odgovorni za proizvodnju hormona sreće dopamina povezani su s ljubaznošću, pokazali su izraelski istraživači, pa je stvarno dobro biti ljubazan i veseo - u jednom eksperimentu se pokazalo da će vam u nevolji pomoći 70 posto ljudi više ako ste problem prihvatili s osmijehom, a ne psovkom.

Kako prepoznati dobru osobu?

Dobre ljude svatko želi imati u svom okruženju, no kako smo prirodno nepovjerljiva bića, treba nam pouzdan način prepoznavanja dobrih .... evo ga!

Zašto je dobro biti dobar prema ljudima

Škrtost je izravno povezana s povišenim razinama kortizola, hormona stresa, tako da dajući novac smanjujete razinu stresa

Dobro je činiti dobro, kaže parola koja se u Hrvatskoj već prilično izlizala, no istraživanja kažu da kad nekoj drugoj osobi poklonite energiju, vrijeme ili novac, koristi od toga imate i vi, a ne samo primatelj dobrog djela.

Naime, škrtost je izravno povezana s povišenim razinama kortizola, hormona stresa, tako da dajući novac smanjujete razinu stresa. Ludo, nije li? Biti nesebičan dobro je i zbog toga što vam drastično rastu šanse za dulji život, kažu istraživači sa Sveučilišta Buffalo, komentirajući rezultate svog istraživanja. 

Psihičko zdravlje popravlja se volontiranjem, pokazalo je preko 40 različitih istraživanja na svim stranama svijeta, jer je volontiranje dokazano pravi recept za poboljšanje zadovoljstva životom i izravno povezano sa smanjenjem simptoma depresije.

Ako vas brine posao, pomažite kolegama, sve veći broj ispitivanja potaknut krizom pokazuje da je kolegijalnost dobra za sve, pa i vas koji ćete nesebično pomoći kolegi u uredu da završi neki posao na vrijeme.

Nakon svega, pitanje ... Jeste li napravili svoje dobro djelo danas? Ako niste, imate još puno vremena ...