Osnovna škola fra Pavla Vučkovića Sinj
| « Svibanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| Sat | Početak sata | Kraj sata |
| 1. | 8,00 | 8,45 |
| 2. | 8,50 | 9,35 |
| 3. | 9,40 | 10,25 |
| Veliki odmor | ||
| 4. | 10,45 | 11,30 |
| 5. | 11,35 | 12,20 |
| 6. | 12,25 | 13,10 |
Hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist August Ivan Napomuk Eduard Šenoa, rođen je na današnji dan 1838. godine u Zagrebu.
Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti.
Dovoljno je reći da je prvi pravi hrvatski romanopisac (djelo Petra Zoranića, Planine, samo uvjetno možemo nazvati romanom). Autor opsežnoga korpusa romana, inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda.
(često je naglašavana Šenoina uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost suvremenoga hrvatskoga jezika od legije rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca)
August Šenoa 1874. započinje uređivati vodeći hrvatski književni časopis Vijenac. I to će raditi sve do svoje smrti.
Umro je 13. prosinca 1881. od posljedica upale pluća koju je zaradio dok je kao gradski senator skrbio za unesrećene u Velikom potresu 1880.
Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje oko njegove smrti naziva se Šenoino doba.
Najpoznatija djela su mu: Zlatarevo zlato (njegov prvi roman iz 1871.), Seljačka buna, Prosjak Luka, Mladi gospodin, Prijan Lovro, Diogeneš, Kanarinčeva ljubovca, Vječni Žid i Zagrebulje.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
