Osnovna škola fra Pavla Vučkovića Sinj

Mjesec borbe protiv raka pluća  obilježava se u studenom.

Podjela raka pluća zasniva se na tome kako stanice izgledaju pod mikroskopom: rak malih stanica (20%) i rak velikih tj. ne-malih stanica (80%). 

Vrste raka ne-malih stanica su: rak pločastih stanica (35%), adenokarcinom (27%) i rak velikih stanica (10%).

Stanice raka svakog tipa rastu i šire se na različite načine, te se stoga i različito liječe.

Rak velikih stanica pluća obično je povezan s prethodnim pušenjem, pasivnim pušenjem ili nenamjernim izlaganjem duhanskom dimu odnosno njegovim štetnim produktima. Rak velikih stanica pluća se ne mora proširiti do postavljanja dijagnoze, te je moguće njegovo kirurško odstranjenje (resekcija).
Općenito, rak malih stanica obično je već proširen do postavljanja dijagnoze i liječi se kemoterapijom i/ili radioterapijom.
Metastaze su stanice raka koje su se proširile s primarnog originalnog mjesta na drugo. Stanice raka mogu metastazirati putem krvi ili limfnog sustava te se dijele i razvijaju na novom mjestu (u novom organu).

Metastazirani (prošireni) rak pluća može se razviti u skoro svakom dijelu tijela, a uobičajeni organi su mozak, kosti, kralješnička moždina i jetra. Liječenje se zasniva na određivanju vrste stanica raka, te veličini primarnog tumora i opsegu u kojem se proširio na limfne čvorove ili mjesta metastaziranja.
Prognoza (mogućnost izlječenja) i izbor terapije ovise o stadiju raka (je li zahvatio samo pluća ili se i proširio), veličini tumora, vrsti raka, postojanju simptoma, te o općem zdravstvenom stanju bolesnika.
Što je manji (niži) stadij raka, veće su šanse za izlječenje.

Simptomi koji upozoravaju na postojanje karcinoma pluća su:
- kašalj
- krvavi ispljuvak
- zaduha
- bol u grudima
- gubitak apetita i tjelesne težine

Dodatni simptomi koji se mogu povezati s ovom bolešću su:
- slabost
- teškoće pri gutanju
- teškoće pri govoru
- abnormalno tamna ili svijetla koža
- promjena oblika i boje noktiju
- mišićne kontrakcije ili mišićna atrofija
- oticanje, bol i osjetljivost  zglobova i kostiju
- promuklost ili promjene glasa
- vrućica i tresavica
- oticanje i paraliza lica
- spuštanje kapaka
- razvoj dojki u muškaraca

Rano dijagnosticiranje bolesti je najčešće ometeno činjenicom da se većina simptoma preklapa, a time i pripisuje kroničnom bronhitisu tj. kroničnoj opstruktivnoj bolesti pluća (KOPB) i time se, nažalost, smanjuje uspješnost liječenja jer bolest u trenutku dijagnosticiranja bude već proširena, odnosno uznapredovala.

Operacija, radioterapija (zračenje) i kemoterapija (primjena lijekova citostatika) koriste se za liječenje raka malih stanica. Nažalost ne dolazi često do izlječenja.
Rak velikih stanica obično se liječi operacijom ili radioterapijom (korištenjem visokih doza rendgenskih zraka za uništavanje stanica raka). Međutim u nekih se bolesnika može koristiti i kemoterapija.

Mjesec borbe protiv ovisnosti obilježava se od 15. studenog do 15. prosinca.

Ovisnost može biti psihološka (duševna) i fiziološka (tjelesna), a odnosi se na neprilagođeno ponašanje vezano uz uporabu ilegalnih droga (ili drugih psihoaktivnih tvari, npr. alkohola te sedativa), pušenje, kockanje, ovisnost o internetu, a koje dovodi do oštećenja organizma ili subjektivnih problema ( u obitelji, školi, s policijom...).

Svake godine u navedenom razdoblju obilježavanje se provodi s ciljem upozoravanja cjelokupne javnosti na problem zlouporabe svih oblika sredstava ovisnosti.

Prema rezultatima Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola, uporabi droga i rizičnim čimbenicima među učenicima, hrvatski su učenici daleko iznad prosjeka u konzumiranju alkohola i pušenju cigareta.

U našoj školi već nekoliko godina uspješno se provodi program prevencije različitih vrsta ovisnosti koji stručni suradnici prezentiraju učenicima u sklopu sata razrednika.

Ove godine naglasak je na pušenju, te smo na taj način povezali mjesec borbe protiv ovisnosti s mjesecom borbe protiv raka pluća.

Većina karcinoma pluća povezana je, a vjerojatno i uzrokovana, sa pušenjem. Najnovije studije pokazuju da je pojava karcinoma pluća u pušača čak deset puta češća nego u nepušača! U cigaretama, naime,  postoje štetne supstance za koje je dokazano da su kancerogene tvari. Uzrokuju štete na plućnim stanicama koje mogu nakon nekog vremena promijeniti svoje osobine – izgled, metabolizam, životni ciklus te postati opasna bolest. 

Broj cigareta dnevno i rana dob u kojoj se počne pušiti povećavaju rizik od raka pluća. Osoba koja je prestala pušiti izjednačava svoj rizik od karcinoma s nepušačkim rizikom tek 10-20 godina nakon prestanka pušenja!

Skupina japanskih znanstvenika je dovela u vezu pušenje kanabisa i visoku učestalost pojavljivanja karcinoma pluća – dokazali su da dim kanabisa sadrži dvostruko više kancerogenih tvari nego cigarete s duhanom, a rizik povećava i sam način uživanja kanabisa («džoint se obično puši bez filtera i gotovo do kraja, što povećava količinu udahnutoga dima; osobe koje puše kanabis dublje udišu i duže zadržavaju dah čime olakšavaju odlaganje kancerogenih tvari na dišnimputovima).                                                     

Dokazano je da i pasivno pušenje povećava rizik. Ako pušite, prestanite. Nastojte izbjegavati pasivno pušenje.

Podsjetimo, rak pluća jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti i ujedno vodeći uzrok smrti među svim karcinomima u žena i muškaraca. U Hrvatskoj je to najčešći oblik raka u muškaraca i drugi po učestalosti rak u žena, odmah nakon raka dojke. Prema podacima Registra za rak u Hrvatskoj je u 2011. godini dijagnosticirano 2920 novooboljelih od raka pluća, od čega 768 slučajeva u žena i 2152 u muškaraca.

Iako je riječ o dominatno pušačkom tumoru, valja naglasiti da rak pluća zahvaća različite skupine ljudi, uključujući mlade i nepušače. Prema zadnjim podacima, 25% slučajeva oboljenja od raka pluća nije povezano s pušenjem (53% u žena i 15% muškaraca), a najnovije spoznaje potvrđuju da je ALK mutacija genski uvjetovana, nije povezana s pušenjem i od nje oblijevaju uglavnom žene mlađe životne dobi. Upravo ta vrsta raka raste polagano i brzo metastazira, prilikom postavljanja dijagnoze u 75% slučajeva je već u uznapredovaloj fazi, a rezultati lječenja često su skromni.

Rana dijagnostika raka pluća veliki je problem jer su respiratorne tegobe nedovoljno specifične i nema upozoravajućih simptoma, tako da se većina oboljelih javi liječniku u proširenoj fazi bolesti. Kasno dijagnosticiranje čini ga vrlo opasnim po život i jedan je od oblika raka koje je najteže liječiti.

„S obzirom da ne postoji program ranog otkrivanja raka pluća još uvijek je najbolji oblik prevencije nepušenje odnosno prestanak pušenja, te edukacija i informiranje javnosti o tipologiji bolesti raka pluća, uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja,“ upozorio je Antonio Juretić, profesor kliničke onkologije i dopredsjednik Hrvatskog onkološkog društva HLZ-a govoreći o raku pluća kao naječešem uzroku obolijevanja i umiranja od malignih bolesti.

izvor:

http://hr.wikipedia.org

http://dalje.com/