Osnovna škola fra Pavla Vučkovića Sinj

Prije desetak dana na stranicama Ministarstva socijalne politike i mladih objavljen je usvojeni Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine. Za potrebe tog strateškog dokumenta Ministarstvo je naručilo i istraživanje o mladima, rezultati kojega su sastavni dio programa.

Autorice su istraživanja “Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj” prof. dr. sc. Vlasta Ilišin, iz Instituta za društvena istraživanja, i prof. dr. sc. Vedrana Spajić Vrkaš, sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Provedeno je 2013. na uzorku od 2000 mladih u dobi od 15 do 29 godina. Cilj je bio dobiti znanstveno verificiran uvid u osnovne značajke suvremene mlade generacije radi definiranja odgovarajuće javne politike prema njima.

Nedavno je Ilišin, na znanstvenom skupu "Demokratski potencijal mladih u Hrvatskoj" kojega je taj institut organizirao zajedno s Centrom za demokraciju i pravo  Miko Tripalo, istaknula da je demokraciju i višestranački sustav kao ustavne vrijednosti prvi put podržalo manje od 50 posto ispitanika.

Treba dodati i da 40 % mladih traži jake vođe, a samo četvrtina ih smatra da je demokracija najbolji sustav.

U zaključku se ističe kako je očito da među mladima postoji nerazumijevanje političkog pluralizma te demokratskih vrijednosti i procesa. Kako je istodobno prilično rašireno prihvaćanje autoritarnih tendencija, upozorava se na postojanje znatnih deficita u demokratskom potencijalu mladih.

Smanjivanju nezadovoljstva mladih stanjem demokracije u RH (ono iznosi 58 %) može pridonijeti njihova veća uključenost u procese donošenja odluka, no oni drže da im je za njihovo učinkovito sudjelovanje nužno prethodno steći odgovarajuća znanja i vještine.

Tek ih četvrtina podržava mogućnost da mladi s navršenih 16 godina dobiju pravo glasa jer drže da to neće povećati njihov politički utjecaj niti će pridonijeti demokratizaciji, a čak ih 56 % smatra da današnji mladi zapravo ne žele sudjelovati na izborima. Uz to, njih 53 % drži da prije snižavanja dobne granice treba osposobiti mlade za preuzimanje uloge građanina u obrazovnom procesu, što je još jedan argument u prilog uključivanju građanskog obrazovanja u školski kurikul.

Dio objašnjenja za slabljenje prihvaćanja svih ustavnih vrijednosti daju i podaci o padu povjerenja mladih u sve društvene i političke institucije, osobito u medije i većinu političkih aktera.

Tako mladi danas najviše povjerenja (a i to njih samo trećina) iskazuju prema vojsci, vjerskim institucijama, predsjedniku RH i policiji, a najmanje povjerenja uživaju Vlada i Sabor (po 7 %) te političke stranke (5 %).

Ukratko:

Načeta je opća podrška  demokratskom sustavu, a treba imati na umu da je generacija istraživana 2013. godine  socijalizirana u pluralističkom  i demokratskom društvu, izjavila je Ilišin.

Iako mladi nemaju  povjerenja u političke stranke  ne znači da ih se klone. Povjerenja u njih ima samo njih pet posto, ali njih 11 posto su članovi neke stranke. Razlozi za  taj paradoks po svemu sudeći kriju se u klijentelizmu. Naime, čak 27 posto mladih koji  su članovi neke stranke uopće nije zainteresirano za politiku, a samo njih 14 posto ima  povjerenja u političke stranke.

Tim podacima treba pridodati i to da prema istraživanjima  koja se provode od 1999. godine od faktora važnih za uspjeh  u društvu perceptivno ustrajno raste važnost političke podobnosti, a smanjuju se poštenje, znanje, zalaganje na  radnom mjestu. Ilišin je upozorila i da mladi stranke doživljavaju kao klijentelističke  organizacije, snažno se protive korupciji "ali im uopće ne  pada na pamet da je klijentelizam oblik koruptivnog ponašanja". 

Ilišin je zabrinuta i zato što  su se Hrvati vrlo brzo umorili  od demokracije. Nakon manje  od četvrt stoljeća građanima je  "puna kapa svega što čini čar  demokracije".

Promjene u nizu stvari koje nisu samo politika dosta su vidljive. Mladi izgledaju kao balon koji je netko probušio, pa su se izdušili. Naime, pada sve živo što ne treba padati i raste sve ono što ne treba rasti.

To se vidi u politici, ali i u mnogo čemu drugome, primjerice u individualnim vrijednostima i slobodnom vremenu, a skrivene, nepoželjne vrijednosti rastu.

Primjerice, raste osjećaj da je za uspjeh u društvu potrebna politička podobnost. U isto vrijeme opada slaganje, s tim što je za to potrebno znanje, poštenje, zalaganje, korektnost i slične vrijednosti - kaže dr. Ilišin.

Na znanstvenom skupu "Demokratski potencijal mladih u Hrvatskoj" Vedrana Spajić Vrkaš sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta istaknula je da je građanski odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj doživio potpuni fijasko i da mu i dalje jedinu podršku daje civilno društvo, zaključivši da sustav i dalje umjesto neovisnih građana „stvara” poslušnike.

Iako vlast deklarativno podupire građanski odgoj, odgojno-obrazovni sustav i dalje počiva na autoritarnom modelu odgoja, u kome se, kaže Spajiš Vrkaš, ljubav prema domovini shvaća kao državotvorno domoljublje, i u kome je, primjerice, kritičnost jedna od naslabije plasiranih karakteristika odgoja.

Nastavni program koji je predviđao uvođenje građanskog odgoja nije imao pravne ni institucionalne pretpostavke, a promjenom ministra on je sve dalje jer ga je ministar Vedran Mornar prebacio na Aganciju za odgoj i obrazovanje bez znanja članova povjerenstva, kazala je.

Berto Šalaj sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti kazao je da je Hrvatska na začelju Europe po građanskom odgoju, ustvrdivši da je novi kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja koji se priprema po nalogu ministra Mornara - "besmislen i nefunkcionalan".

Veliki problem je što vlada nepovjerenje u demokraciju kao načelo, pri čemu su naglašene podaničke komponente i niska sklonost sudjelovanja u javnim poslovima, kazao je Šalaj.

Dražen Lalić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti rekao je da ekstremne izjave i nasilje na nogometnim tribinama nije toliko političko pitanje i izraz ekstremnog desničarenja, nego više simboličan izraz subkulture i moralna poruka nepovjerenja u institucije sustava.

Branislava Baranović s Instituta za društvena istraživanja ustvrdila je da vlada deficit političke kulture u odgoju i obrazovanju te kako su škole ideologizirane, prije marksizmom a sada nacionalizmom.

Mladi osluškuju sve oko sebe

Udio mladih u Hrvatskoj se i apsolutno i relativno smanjuje, pa ih prema popisu iz 2011. ima 18,6 posto ukupnog stanovništva, 2001. ih je bilo 20,3 posto, a 1953. godine 27,7 posto. “Nešto se loše događa i to nije trenutno pitanje, nego se događa godinama. Mi smo 2010. imali istraživanje na studentima, to je bio početak krize, i već se onda to dijelom vidjelo. Nije to sada počelo, ali aktualna situacija to pojačava. I treba imati na umu da to nije samo među mladima, jer se generacijske razlike u pravilu očituju samo u tome kako provode slobodno vrijeme, pa možemo pretpostaviti da su i u ostatku populacije slični trendovi. A mladi se pokušavaju integrirati u društvo, osluškuju sve oko sebe i normalno da to na njih utječe”, ističe dr. Vlasta Ilišin. Institut za društvena istraživanja

58 %

mladih ispitanika nezadovoljno je stanjem demokracije u RH

80 %

mladih ispitanika percipira politiku kao nepoštenu djelatnost

40 %

mladih ispitanika traži jake vođe

25 %

mladih ispitanika smatra da je demokracija najbolji sustav