Osnovna škola fra Pavla Vučkovića Sinj

Anne Frank rođena je 1929. u Frankfurtu na Majni, no već sa četiri godine kada se u Njemačkoj počinju provoditi prvi protužidovski zakoni s obitelji seli u Amsterdam. Nakon njemačke okupacije pritisci su sve jači, pa 1942. obitelj odlazi u tajno skrovište, gdje je u iduće dvije godine Anne pisala dnevnik u kojem je posvjedočila o drami svakodnevice i odrastanja u izolaciji, strahu i skrivanju.

Zadnji zapis bio je u kolovozu 1944. kada je, na nečiju dojavu, Gestapo otkrio skrovište Frankovih. Cijela obitelj je uhićena, oduzeta im je imovina, te su protjerani u koncentracijske logore. Prvo su poslani u Auschwitz, gdje su oca Otta odvojili od ostatka obitelji. Nekoliko mjeseci kasnije, 30. listopada, Anne i njezina sestra Margot premještene su u logor Bergen-Belsen, no njihova majka Edith ostala je u Auschwitzu gdje je kasnije umrla od gladi. U ožujku 1945. logor je poharala epidemija tifusa od kojeg su umrle Anne i njezina sestra, samo nekoliko tjedana prije oslobođenja britanskih trupa.

Od cijele obitelji preživio je jedino otac, koji je 1947. objavio njezin dnevnik.

Dnevnik Anne Frank najčitaniji je i najpoznatiji antiratni zapis. Preveden je na mnoge svjetske jezike i još i danas podsjeća na okrutne nacističke zločine. Po njemu su rađene kazališne predstave, snimljen je film, a kuća obitelji Frank u Amsterdamu pretvorena je u muzej.

Novi engleski prijevod dnevnika, tiskan 1955., sadrži mnoge nove pojedinosti i dijelove, koje je u prvoj recenziji Otto Frank izbacio, smatrajući ih previše intimnima ili nevažnima.

Povijest za sadašnjost

Međunarodna putujuća izloža o Anni Frank prisutna  je u 40 zemalja, “Anne Frank -povijest za sadašnjost” .

Upravo skučenost muzeja potaknula je organizatore na putujuću izložbu kojom žele približiti izloške što većem broju ljudi diljem svijeta. Umjesto skupih izložaka, pisama, staklenih vitrina i čuvara, postavljena je izložba komponirana od teksta i slika, namijenjena svim dobima.

Za hrvatsku izložbu napravljeni su posebni paneli, koji se bave lokalnim stradanjima tijekom Drugog svjetskog rata i u novijoj povijesti, te izložba posjetiteljima približava problematiku ljudskih prava, ali i aktualizira pitanje ponovne pojave nacističke ideologije u suvremenom svijetu.

Poruka koju ova izložba šalje, besmislenost je ratnih stradanja uopće, a posebice djece. Upravo učenici vodiči, inovativna pedagogija, daju  posebnu, interaktivnu dimenziju učenju povijesti.

 (Maja Nenadović)

Velika je važnost ovakvih projekata, jer mnogima žrtve iz Drugog svjetskog rata još “nisu sjele”. Oduvijek i još uvijek postoje skupine koje ostatak društva ne prihvaća samo zbog toga što jesu (ili nisu).

Priča Anne Frank progovara o važnosti svakog pojedinca koji vrijedi mnogo više...

(Tvrtko Pater)

Izložba je već posjetila Zagreb, Rijeku i Split, a možete je pogledati:

Lokalni partner izložbe je Hrvatska edukacijska i razvojna mreža za evoluciju sporazumijevanja (HERMES).