Dana 15. svibnja 2024. u našoj školi a održan je Projektni dan u kojem su sudjelovali svi učitelji, nastavnici i učenici.
Datum na koji je održan nije slučajnost jer je 15. 5. Međunarodni dan akcije za klimu, a s obzirom da se radi o Međunarodnoj ekoškoli na ovaj značajan datum željela se naglasiti i istaknuti posebna borba protiv klimatskih promjena u kojoj svi skupa moramo sudjelovati i biti educirani na koji to način možemo pridonijeti očuvanju prirode i naše planete. Međunarodni dan akcije za klimu nastao je kao inicijativa Ujedinjenih naroda i obilježava se u više od 170 država svijeta.
U Područnoj školi Brnaze svi odjeli od 1. do 4. razreda su organizirano gledali edukativni film o klimatskim promjenama, a nakon gledanja filma rješavali su kvizove na zadanu temu koji su sastavile njihove učiteljice Marija Matić, Mirjana Anđelić, Ivana Perić i Alida Grgić.
U Područnoj školi Turjaci sve aktivnosti su organizirale i zajedno provele razredne učiteljice Anita Buljan, Ivana Dragušica, Ivana Marić, Ivona Krišto. i učenici od 1. do 4. razreda.
Prvi nastavni sat (hrvatski jezik, medijska kultura) učenici su pogledali dva kraća animirana filma o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na planet Zemlju (globalno zatopljenje, ispušni plinovi u zraku, bacanje smeća u prirodu, važnost recikliranja).
Drugi nastavni sat (priroda i društvo) učenici su podijeljeni u grupe te je održan eko- kviz na kojem su učenici pokazali odlično znanje.
Treći nastavni sat (sat razrednika ) učiteljice su razgovarale i pokrenule debatu s učenicima o tome kakva je naša odgovornost prema planetu Zemlji te kako mi možemo svakodnevno pridonijeti njenom očuvanju. Izrađivali su eko vrećice.
Četvrti nastavni sat (likovna kultura) učenici prvog i drugog razreda su zajedno izradili školski pano pisanjem prigodnih eko poruka. Učenici trećeg i četvrtoga razreda su izradili eko strip.
U centralnoj školi u Sinju su također provedene razne edukativne aktivnosti.
Učiteljica Marijana Jelinčić je prije gledanja dokumentarnog filma sa svojim 1. a razredom za početak objasnila učenicima što je klima i klimatske promjene, a nakon pogledanog filma učenici su se literarno izražavali na zadanu temu.
Naši učenici 2.b razreda sa svojom učiteljicom Anom Masnić su imali raznovrstan raspored pa su tako iz hrvatskog jezika interpretirali priču Mala bubamara, a na likovnoj kulturi su je ilustrirali koristeći kolaž tehniku, pastele i oblikovanje na plohi. Stvarali su i na kreativnoj radionici radeći Ekocvijet za ljepši planet, a ujedno su pogledali i animirani film Otpad nije smeće.
Učenici 2.a s učiteljicom Jadrankom Mastelić su ovaj dan obilježili posjetom Muzeju Cetinske krajine. Sudjelovali smo u radionici i obilasku izložbe POGLED U DUBINE. Otkrili su kako se oblikuje krški reljef, ušli u čudesni svijet špilja.
Učiteljica Marija Šimac i njezin 3. a su nakon odgledanog animiranog filma odradili govornu i pisanu vježbu Život bez Sunca. Učenici su se poslužili informacijama s interneta kao i vlastitim mišljenjima . Bilo je jako zanimljivo.Učenici su doznali kolike bi bile temperature na Zemlji i tko bi duže preživio kao i ostale podatke .
Učenici 4tih razreda koji idu na njemački jezik čitali su prethodne sate priču Sommermädchen (Ljetna djeva) . Njihova nastavnica Antonjeta Vulić Bilobrk je predložila da se ova priča pripremi u tehnici kombiniranja crteža i kolaža koji će prikazivati ljeto kao djevojku iz ove bajke. Učenici su imali predložak i odlučili se za nacrt gornjeg dijela tijela i haljine koja je ispunjena motivima mora.
Učenici 5. a su nakon uvodnog objašnjenja i tumačenja o klimatskim promjenama od svoje razrednice i nastavnice engleskog jezika Milijane Jagnjić izrađivali plakat o klimatskim promjenama i utjecaju na okoliš koji je izložen u hodniku škole, a zanimljivo je bilo u istom razredu s nastavnicom matematike Sarom Borković koja je učenicima zadala osnovne činjenice o klimatskim promjenama u Hrvatskoj, a oni su morali izvući matematičke činjenice i zapisati kao broj, zapis u postotku ili prikazati kao decimalni broj.
Nastavnica hrvatskog jezika Antonija Mršić je s 5. b razredom organizirala diskusiju na temu : Kako svatko od nas može spriječiti klimatske promjene? Učenici su bili iznimno argumentirani u svojim izlaganjima i pokazali su zavidnu količinu znanja iznoseći razne načine sprječavanja neželjenih posljedica na klimu.
U šestim razredima nastavnica Marina Marušić je učenicima postavila problemski zadatak Kako možemo pridonijeti smanjenju klimatskih promjena ? Učenici su bili podijeljeni u grupe do najviše pet učenika te su se upoznali s informacijama o klimatskim promjenama pomoću unaprijed pripremljenih listića koji je sadržavao „Tvrdnje o klimatskim promjenama.“
Nakon toga učenici su rješavali unaprijed pripremljene radne listiće s matematičkim zadatcima u kojima su navedeni podatci o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena. Za kraj su izrađivali plakat na temu akcije za klimu.
Učenici 6.a razreda i razrednica Tihana Škorić Prnjak na nastavnom satu Povijesti i Satu razrednika bavili su se temom: “Povijest klimatskih promjena”. Učenici su na temelju slikovnih predložaka i video isječaka (okoliš u prošlosti i danas) razgovarali o tome što su to klimatske promjene te raspravljali kako povijesne promjene danas utječu na okoliš. Analizirali su klimatske promjene na zemlji prije i poslije ledenog doba, upoznali su se s klimatskim promjenama koje su se dogodile prije 12 000 godina otapanjem ledenjaka i svim uzrocima i posljedicama koje je spomenuta klimatska promjena donijela životu na zemlji. Nakon analize klimatskih promjena u povijesti, učenici su analizirali učinke današnjih klimatskih promjena na život čovjeka te uočili i izdvojili niz posljedica do kojih može doći zbog pretjeranog korištenja neobnovljivih izvora energije. Na kraju provedenih aktivnosti učenici su zajedno s razrednicom osmislili plakat i nazvali ga: “Vrijeme je za buđenje” s ciljem buđenja svijesti o važnosti čuvanja okoliša i korištenja obnovljivih izvora energije kako bismo sačuvali naš jedini dom – naš planet Zemlju.
Nastavnik matematike Frane Maglica je u petim i šestim razredima proveo zanimljivu aktivnost izrada dijagrama koji pokazuje anomaliju temperature za mjesec svibanj na području Sinja u posljednih 40 godina. Svaki učenik je dobiuo A4 papir, ravnalo, bojice i škare. Svakom učeniku je dodijeljena jedna godina sa grafa.
Zadatak učenika je bio da u zadanim omjerima izrežu pravokutnik te da ga obojaju u plavu ili crvenu boju, ovisno o tome kakva je anomalija te godine. Nakon što su svi završili svoje pojedinačne zadatke, zajedno na nekoliko A4 papira spojenih selotejpom redali i lijepili su pravokutnike tako da odgovaraju grafu s platna.
Nastavnica vjeronauka Bosiljka Mandac i učenici 6. b su imali nekoliko aktivnosti: izrađivali su plakat, radili u skupinama (1. skupina je radila križaljku sa ključnim pojmom Dan klimatskih promjena, 2. skupina je imala zadatak napisati eko poruke, 3. skupina je imala napisati 10 ekoloških zapovijedi, a 4. skupina je izvela recital pod nazivom” Čuvajmo Lijepu našu.” Na satu vjeronauka su izrađivali uradke, a preko sata razrednika izvješće skupina i prezentiranje radova. Cilj ovih radionica je bio osvijestiti važnost odnosa prema prirodi, odgovornost za očuvanje planeta Zemlje te naš zajednički doprinos očuvanju prirode za buduće naraštaje. Na kraju smo pjevali pjesmu “Čuvajmo našu Zemlju planetu” .
Učiteljica hrvatskog jezika Matea Sučić je sa 6. a nakon uvodnog razgovora s učenicima o ljudskim ponašanjima i odnosu prema šumama u sklopu obrade neknjiževnoga teksta Šume izrađivala s učenicima blackout poeziju – oslikavanje pjesme Kahlila Gibrana „Molitva šume”. Učenički su radovi objedinjeni u online-knjigu (dostupna na: Međunarodni dan akcije za klimu – blackout poezija). Učenici 7. a su se nakon čitanja i analize teksta Ekoratnici – neustrašivi zaštitnici prirode okušali u pisanju i oslikavanju poezije s ekološkom temom šaljući poruke kako bismo trebali čuvati prirodu i biti suvremeni ekoratnici.
Nastavnica hrvatskog jezika Helena Budimir je s učenicima 8. a ponavljala o klimatskim promjenama , čitali su odabrane novinske tekstove o akcijama pojedinaca za očuvanje okoliša: Stablima žele spriječiti širenje pustinje – Afrika; Bračni par u 20 godina zasadio milijun stabala – Brazil; Boranka – pošumljavanje opožarenih područja u Dalmaciji – Hrvatska analizirali tekstove (ključne riječi, izrazi i poruke) ,povezali tekstove sa svojim zavičajem i akcijama za klimu i pisali koje aktivnosti za klimu mogu napraviti u svom okruženju . Učenici 5.a i 6.b su gledali videozapise: Odmori se od plastike, Savjeti za smanjenje plastičnog otpada , čitali novinski tekst: Zlarin, otok bez plastike, razgovarali o temi (plastika, klimatske promjene), objašnjavali uočene ideje povezujući tekst sa svijetom oko sebe, komentirali štetnost plastike za okoliš,objašnjavali kako mogu doprinijeti očuvanju okoliša u borbi protiv klimatskih promjena i primjenjivali stečeno znanje o vrstama riječi.
Učenici 5.abc i 7.ac na nastavnom satu Talijanskog jezika u sklopu projektnog dana vezanog za klimatske promjene bavili su se temom „Il cambiamento climatico“. Na početku su učenici pogledali video „Il cambiamento climatico per bambini“. Zatim su razgovarali o tome kako klimatske promjene utječu na okoliš i kako mi možemo pomoći smanjenju klimatskih promjena. Učenici su zatim zajednički izradili plakat „Amica Terra“ uz pomoć nastavnica Ane Žanko i Tihane škorić Prnjak.
Učenici 7.c razreda su na satu engleskog jezika s nastavnicom Evom Pupić Vurilj pročitali tekst o klimatskim promjenama, usvojili novi vokabular vezano za klimu i sami sastavili kviz o toj temi (zadatak je bio napraviti kviz višestrukog izbora od minimalno 6 pitanja). Nastavnica je izdvojila po pitanje iz svake grupe i objedinila ih, a učenici su rješavali kviz.
Učenici 8.a i 7. b su pod mentorstvom nastavnice Tee Vukasović- Lončar izrađivali plakate o klimatskim promjenama s akcentom prikazivanja isječaka kao npr. otapanje ledenjaka, efekta staklenika, globalnog zagrijavanje, ozonskih rupa, utjecaja na prirodu, posljedica klimatskih promjena, a razredi 7.a, 7.b i 8.a su imali zanimljivo eko kviz natjecanje koje je provela nastavnica kemije i biologije Jasminka Munivrana . Bilo je zabavno, ponovili su sve ono što su učili o ekološkim temama i naučili nešto novo.
Učenici 8.b su s razrednicom i nastavnicom vjeronauka Danjom Milun održali radionicu vezanu za klimatske promjene koje se događaju od početka 20.st. Nakon kratkog izlaganja razrednice, učenici su pojedinačno navodili primjere kojima svatko od nas može doprinijeti sprječavanju klimatskih promjena kao što su štednja električne energije, štednja vode, recikliranje otpada i sl. Učenici su osvijestili da svaka akcija za očuvanje prirodnih vrijednosti polazi od nas samih. Time čuvamo naš planet Zemlju, a ujedno i cijelokupan život na njemu. Podijeljeni po grupama učenici su izradili plakate od raznobojnih plastičnih čepova na temu: Pohvala Bogu Stvoritelju(Psalam 104) i Pjesma stvorova svetoga Franje Asiškoga zaštitnika ekologije, čiji nas tekstovi nadahnjuju na zahvalu Bogu Stvoritelju na svemu što nam je darovao i potrebi očuvanja darovanog za nove naraštaje.
Učenici 8. b razreda na satu biologije gledali su dokumentarni film Morske urote (Seaspiracy). Film se bavi tematikom prekomjernog izlova ribe te posljedicama prekomjernog izlova za okoliš i na cijeli ekosustav. Budući da film traje 89 minuta ostatak filma su učenici pogledali na satu kemije.
Matematika 5.c – Klimatske promjene kroz 10 grafova. Učenici su s nastavnicom popričali o klimatskim promjenama npr. emisiji ugljikova dioksida, otapanju ledenjaka, povećanju temperature i podizanju razine mora, zatim su pogledali grafičke dijagrame i iščitavali iz njih podatke.
Učenici 7. c razreda su razgovarali o problemima i rješenjima vezanim za klimatske promjene. Učenici su se po prvi put susreli s aplikacijom koja prati trenutni indeks zagađenosti zraka u svijetu, upoznali su se s nekim zanimljivim izumrlim životinjama npr. ptica dodo i povezali su izumiranje životinja s klimatskim promjenama. Zatim su pogledali pokus reakcije kalcijeva karbonata i klorovodične kiseline. Učenici su povezali kako sniženi pH vrijednost mora ima utjecaj na morski svijet, a do smanjenja dolazi zbog povećane koncetracije ugljikova dioksida u moru.