Iako je život bez nasilja temeljno ljudsko pravo svih nas, a sigurni i od nasilja zaštićeni trebali bismo posebice biti u krugu obitelji, istraživanja pokazuju da se ono događa u jednoj od triju obitelji.
Uglavnom se radi o nasilju muškaraca nad ženama, o alarmantnosti stanja govori podatak da je takva vrsta nasilja za ženu opasnija od prometnih nesreća, silovanja i pljački zajedno.

To je ujedno i razlog zašto neki dokumenti govoreći o obiteljskom nasilju spominju samo nasilje nad ženama.
Obiteljsko nasilje je skup ponašanja čiji je cilj uspostaviti moć i kontrolu nad drugim osobama upotrebom sile, zastrašivanjem i manipuliranjem.
Radi se o zajedničkom nazivniku mnoštva manifesnih oblika koje uključuje tjelesno, psihičko, seksualno i ekonomsko nasilje.
U Hrvatskoj se osnovnim razlogom nasilja nad ženama može smatrati
patrijarhalni odgoj i patrijarhalno društvo u kojem vlada model neravnopravne raspodjele među spolovima.

Dan borbe protiv nasilja nad ženama, počeo se obilježavati 1981. godine
kada su na sastanku u Bogoti feministkinje iz Latinske Amerike i Kariba
govorile o nasilju u obitelji, silovanjima i seksualnom zlostavljanju, kao i nasilju koje žene i politički zatvorenici trpe pod tadašnjim diktatorskim režimima u Južnoj Americi.

Godine 1999. i Ujedinjeni narodi prihvatili su 25. studeni kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Aktivistice protiv nasilja u obitelji ovaj dan obilježavaju od  1981. godine.
U Kanadi je svaka deseta žena žrtva nasilja svog partnera, u SAD-u svaka šesta, a u Hrvatskoj se svakih 15 minuta fizički zlostavlja jedna žena.
Podaci su djelomično točni i zapravo umanjeni jer većina nasilja ostaje neregistrirana, a nasilnici su osobe svih profesija i socijalnih struktura.